Međunarodna organizacija rada (MOR) u Crnoj Gori sprovodi projekat „Unaprijeđenje upravljanja tržištem rada, kroz efikasan socijalni dijalog o reformama rada”

Međunarodna organizacija rada (MOR) u Crnoj Gori sprovodi projekat „UNAPRIJEĐENJE UPRAVLJANJA TRŽIŠTEM RADA, KROZ EFIKASAN SOCIJALNI DIJALOG O REFORMAMA RADA”, koji finansira Evropska komisija.

Socijalni dijalog je jedan od četiri stuba Agende dostojanstvenog rada i igra važnu ulogu u unapređenju evropskog socijalnog modela i unaprijeđenja ambijenta za poslodavce, radnike i za ekonomiju i društvo u cjelini. Stoga je jačanje aktera i institucija socijalnog dijaloga način da se osigura da reforme tržišta rada i sistema socijalne zaštite budu pravedne i djelotvorne. Socijalni dijalog je jedan od prioriteta sadašnjeg Nacionalnog programa za dostojanstven rad za Crnu Goru za period 2019-2022, kako je dogovoreno od strane tripartitnih članova na konsultativnoj radionici održanoj u februaru 2018. godine, dajući MOR-u jasan zadatak da pruži podršku zemlji u ovoj oblasti.

U okviru aktivnosti Projekta održane su krajem 28.,29. i 30. januara 2020.g tri tematske radionice za članove Savjeta i zainteresovane aktere.

Prva od tri radionice bila je posvećena neformalnoj ekonomiji. Dugi niz godina socijalni partneri naglašavaju potrebu sistemskog suzbijanja sive ekonomije. Kvalitet zaposlenosti i dalje ostaje izazov. Prema procjenama MOR-a, na bazi vršenih istraživanja oko 30% rada je neprijavljeno. Neformalna zaposlenost ostaje značajan dio ukupne zaposlenosti i pogađa uglavnom muškarce, mlade, slabije obrazovane i starije radnike. Skoro jedna trećina svih radnika (27 odsto) je zaposlena na privremenim ugovorima, što je skoro dvostruko više od udjela zabilježenog u 2011. (14,2), dok je 10,6% u nesigurnom/ prekarnom zaposlenju, što je preko četiri puta više od prosjeka zabilježenog u zemljama Europske unije (2,5 posto) i u stalnom je porastu od 2011. godine. Predavač i moderator na ovoj radionici bila je Daniela Zampini specijalista MOR za zapošljavanje.

Druga radionica se bavila bipartitnim kolektivnim pregovaranjem sa posebnim osvrtom na djelatnost trgovine. Bipartitno kolektivno pregovaranje karakterišu model socijalnog dijaloga na granskom i nivou preduzeća. U Crnoj Gori socijalni dijalog na nivou preduzeća još uvjek nije na zadovoljavajućem nivou. Granski socijalni dijalog i pregovaranje je prilično razvijen osim u sektoru trgovine. Iako je u djelatnosti trgovine zaposlen značajan procenat, od ukupnog broja zaposlenih, i dalje je izuzeno nizak stepen sindikalnog organizovanja. Erika Ritter, sekretar sindikata Verdi.de je prezentitala iskustva bipartitnog granskog dijaloga u djelatnosti trgovine u Njemačkoj.

Treća radionica se bavila socijalnim dijalogom na lokalnom nivou – dobre pakse i primjeri. Glavna funkcija socijalnog dijaloga je ukorijenjena u participativnim mehanizmima: razmjeni informacije, konsultovanje, pregovaranje. Kako ovi principi funkcionišu na nacionalnom nivou trebali bi biti preslikani i na nivou lokalne uprave. Primjer da socijalni dijalog može uspješno da funkcioniše je Socijalni savjet Bijelog Polja, koji radi više od decenije i predstavlja most saradnje i komunikacije između lokalne samouprave i zaposlenih i poslodavaca na teritoriji Opštine Bijelo Polje. Dobre prakse i primjeri iz Sjeverne Makedonije prezentirala je Nataša Simjanoska, nacionalna koordinatorka projekta MOR „Jačanje socijalnog dijaloga” za Sjevernu Makedoniju.